Ako netko kaže: “Imam miopiju uz astigmatizam”, znate li što je rekao? Mnogi pojmovi vezani uz dioptriju u svakodnevnom govoru mogu biti nejasni.  Pročitajte naš članak koji na jednostavan način objašnjava ključne pojmove.

ŠTO JE DIOPTRIJA? Dioptrija je jedinica za mjerenje jakosti loma zraka svjetlosti, odnosno refrakcije. Predstavlja refrakcijsku grešku oka, tj. nemogućnost izoštravanja slike. U oku bez dioptrije ulazak svjetlosnih zraka usmjeren je na mrežnicu pomoću rožnice i prirodne očne leće. Stvara se oštra sliku koja se prenosi u mozak, leća je elastična i  mišići prilagođavaju oblik leće kako bi ispravno usredotočili sliku na mrežnicu. I zato možemo reći kako je refrakcijska greška ili dioptrija nedostatak oka da precizno usredotočuje slike na mrežnicu.

Glavne vrste refrakcijskih grešaka su:

• kratkovidnost (miopija),
• dalekovidnost (hipermetropija),
• astigmatizam (cilindri),
• i staračka dalekovidnost (presbiopija).

Glavni i osnovni simptom dioptrije je zamagljen i zamućen vid

Ponekad prekomjerno naprezanje cilijarnog mišića u oku kao i  dugotrajno škiljenje te mrštenje očima mogu uzrokovati glavobolje. Prekomjerno fokusiranje može dovesti do sušenja površine oka, nadraženosti očiju, umora, svrbeža, osjećaja stranog tijela i crvenila. Mrštenje kod čitanja i prekomjerno treptanje ili trljanje očiju su česti simptomi dioptrije kod djece.

Najčešći simptomi dioptrije su:

• zamućen vid,
• škiljenje,
• naprezanje očiju,
• odsjaj ili aureole kod jakih svjetala,
• dvostruki vid,
• glavobolje.

Koja dioptrija postoji i kako je razlikovati?

Postoje tri vrste dioptrije: minus, plus i cilindri za korekciju astigmatizma.

Kratkovidnost ili miopija:

• bliski objekti su jasni, a udaljeni objekti su mutni,
• korigira se dioptrijom minus,
• obično se nasljeđuje,
• često se otkriva u djetinjstvu,
• često napreduje tijekom tinejdžerskih godina kada tijelo ubrzano raste.

Saznajte više o posebnim naočalnim lećama koji usporavaju miopiju kod djece.

Dalekovidnost ili hipermetropija:

• bliski objekti su mutniji nego udaljeni objekti,
• dalekovidnost se korigira dioptrijom plus,
• također se može naslijediti.
• djeca često imaju plus dioptriju koja se može smanjivati kako dijete raste,
• kod blage hipermetropije, vid na daleko je jasan dok je vid na blizu mutan,
• kod visoke hipermetropije, vid može biti zamagljen na svim udaljenostima.

Staračka dalekovidnost ili presbiopija:

• slabljenje vida na blizinu koje dolazi sa smanjenjem elastičnosti očne leće,
• presbiopija se korigira s dioptrijom plus,
• nakon 40-te godine, očna leća postaje manje fleksibilna i ne savija se lako,
• rezultat toga, oko gubi sposobnost fokusa i postaje sve teže čitati na bližoj udaljenosti,
• ovaj prirodni proces starenja očne leće se može kombinirati s miopijom, hipermetropijom ili astigmatizmom.

Astigmatizam se obično događa kada prednja površina oka, rožnica, ima asimetričnu zakrivljenost. Korigira se cilindričnom dioptrijom s oznakom “cyl”, koja može imati plus ili minus predznak. Rožnica je u idealnim okolnostima ravnomjerno zakrivljena u svim smjerovima, a svjetlost koja ulazi u rožnicu jednako je usmjerena na sve ravnine ili u svim smjerovima.

Je li moguće istodobno biti kratkovidan i dalekovidan?

Kako je moguće biti kratkovidan i dalekovidan u isto vrijeme? Odgovor je: nije moguće. Ali vi jeste? Objasnit ćemo. Oko ne može istovremeno biti kratkovidno i dalekovidno, ali može istovremeno biti kratkovidno i prezbiopično tj. moguće je da osoba koja ima kratkovidnost ima i tzv. staračku dalekovidnost. Pročitajte naš prilog o tome. 

Kako se dijagnosticira dioptrija?

Dioptriju može ustanoviti optometrist ili oftalmolog tijekom pregleda vida. Dioptrija se obično prvo mjeri objektivno uz pomoć autorefraktometra (kompjuterska kontrola), a zatim se subjektivno utvrđuje krajnji rezultat uz pomoć izmjene stakalaca u probnom okviru i čitanja slova na optotipima.

Kako pročitati dioptrijski nalaz? Nalaz dioptrije obično sadrži 3 vrijednosti:

• Dsph ili Sph – prvi broj, označava snagu potrebne sferne korekcije, predznak minus za kratkovidnost ili plus za dalekovidnost.
• Dcyl ili Cyl – drugi broj, označava snagu cilindrične korekcije, može biti napisan s predznakom minus ili plus.
• Axis ili Os – treći broj, označava os cilindra, odnosno stupnjeve cilindra.

Kako se dioptrija “liječi”?

Budući da  dioptrija nije bolest oka, već refrakcijska greška oka, dioptrija se ne liječi, već se korigira uz pomoć dioptrijskih naočala, kontaktnih leća ili refrakcijskom kirurgijom. Dioptrijske naočale su najjednostavniji i najsigurniji način korekcije dioptrije. One mogu biti jednojakosne, bifokalne ili progresivne, ovisno o  potrebama. Prilikom određivanja dioptrije, oftalmolog ili optometrist preporučit će najbolju opciju.

Kontaktne leće 

Kontaktne leće su ponekada bolja opcija od naočala, ovisno o visini dioptrije i životnim navikama. Osobe koje nose kontaktne leće imaju šire vidno polje te često jasniji i “prirodniji” vid nego s dioptrijskim naočalama. Meke kontaktne leće su izrazito praktične za sportske aktivnosti.

Iznimno je važno slijediti upute o higijeni i čišćenju leća, jer se tako minimalizira mogućnost infekcije. Korisnici kontaktnih leća, u pravilu, imaju i dioptrijske naočale, kako bi mogli povremeno odmoriti oči od leća.

Kako znanost i tehnologija napreduju, danas postoji i mogućost laserska korekcije dioptrije. Kirurg uz pomoć posebnog lasera mijenja oblik rožnice oka te na taj način poboljšava sposobnost oka za precizno fokusiranje svjetlosnih zraka na mrežnicu. Svi koji su zainteresirani za zahvat trebaju obaviti opširan oftalmološki pregled, jer nije svatko idealan kandidat za lasersku korekciju vida.

Koliko često trebamo provjeravati svoj vid?

U Hrvatskoj se savjetuje provjera vida otprilike jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobi i potrebama pojedinca.

Djeca i adolescenti: redovite provjere vida su važne, osobito u školskoj dobi, kako bi se pravovremeno uočili problemi koji mogu utjecati na učenje i razvoj. Preporučuje se pregled jednom godišnje ili prema savjetu liječnika.

Odrasli do 40. godine: osobe bez značajnih problema s vidom obično trebaju obaviti pregled svakih dvije godine. Međutim, ako se pojave bilo kakvi problemi ili promjene vida, potrebno je odmah obaviti pregled.

Osobe starije od 40 godina: preporučuje se godišnji pregled vida, jer se s godinama povećava rizik od očnih bolesti poput glaukoma, katarakte i makularne degeneracije.

Osobama s poznatim problemima s vidom ili zdravstvenim stanjima poput dijabetesa i hipertenzije savjetuje se češća provjera vida prema preporuci liječnika, znači i češće od jednanput godišnje.

Nadamo se da smo bili informativni i da su sada neki od pojmova jasniji. Najvažnije je da vodite redovitu brigu oko svojih očiju, da provjeravate svoj vid  te da nosite adekvatne naočale ili kontaktne leće. Naš stručni tim je uvijek otvoren za vaša pitanja i stoji vam na raspolaganju sa svojim profesionalnim mišljenjem, savjetom kao i provjerom vašeg vida.

Uz vas smo 35 godina, i hvala vam na tome!

Vaša Optika Šarić